AVALA: FROM A SYMBOLIC TOPOS OF SERBIA TO THE MONUMENT OF YUGOSLAVIA

Tijana Borić

DOI Number
10.22190/FUVAM1702073B
First page
073
Last page
088

Abstract


The purpose of this paper is to reveal how, over the time, Avala was put on the map, and became an influential symbolic topos of Serbian national memory. Furthermore, having fostered the evocation of national tradition related to this place, using the natural characteristics of this particular area and by the means of updating its exceptional historical and memorial capacity, Avala gained a highly committed and symbolic meaning in the mental geography of our nation. Later on, this potential was recognized as a tempting opportunity to create a monument with an overwhelming capacity for imposing a newly created Yugoslav cultural model by means of a highly needed transforming and re-designing the ideological identity of Avala. Raising a prominent national monument, the memorial complex to the Unknown Hero on Avala, near Belgrade, is a paradigm of obliteration, redefinition and alteration of tradition and collective memory. In the case of Avala we can clearly follow the process of exploitation and revision of the strategically selected image of the past and its adaptation to the needs of the current period.

Keywords

Avala, monument to the Unknown Hero, memory erasure, memory alteration, national monument, symbolic capital

Full Text:

PDF

References


Appollonius of Rhodes (2015). Argonautica, book IV. Cambridge: Cambridge University Press.

Avala je bila i ostaje čuvar Beograda, Vreme, 08. 06. 1928, 6.

Bjeletić, M. i dr., (2003). Etimološki rečnik srpskog jezika, sv. 1, A. Beograd: Institut za srpski jezik SANU.

Borozan, I. (2008). Spomenik u hramu: memoria kralja Milana Obrenovića, magistarski rad. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju umetnosti.

Borozan, I. (2015). Kult palih vojnika i umetnost sećanja: Hram slave na vojničkom groblju u Skoplju, In: V. Puzović (ed.), Pravoslavni svet i Prvi svetski rat: zbornik radova međunarodnog naučnog skupa, Beograd, Pravoslavni bogoslovski fakultet, Institut za teološka istraživanja: 444–467.

Bošković, Đ. (1940). Grad Žrnov, Starinar, XV: 70–91.

Božović, A. (2014). Memorijali Prvog svetskog rata na teritoriji Beograda. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Čelebi, E. (1973). Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo: Veselin Masleša.

Chadwick, M., N. K. Chadwick. (2010). The Growth of Literature, Vol. 2. Cambridge: Cambridge University Press

Čubrilović, V. (1974). Srpska revolucija 1804–1815, In: V. Čubrilović (ed.), Istorija Beograda, 2. Beograd: Odeljenje istorijskih nauka SANU: 5–80.

Čubrilović, V. (ed.) (1974). Istorija Beograda 1, Stari, srednji i novi vek. Beograd: Odeljenje istorijskih nauka SANU, Prosveta.

Damjanović, R. (2007). Žrnov: srpski Avalon/ Zrnov: the Serbian Avalon. Beograd: Printmedia.

Danas pre podne porušena je polovina grada na Avali, Pravda, 19. 04. 1934, 5.

Daničić, Đ. (1864). Rječnik iz književnih starina srpskih dio treći. Beograd: Državna štamparija.

Detelić, M. (2007). Epski gradovi: leksikon. Beograd: Balkanološki institut SANU.

Dimić, Lj. (1997). Kulturna politika u Kraljevini Jugoslaviji: 1918–1941. Deo 3, Politika i stvaralaštvo. Beograd: Stubovi kulture.

Drinosavčić (1922). Svadba Kralja Aleksandra: 6, 7. i 8. juna 1922. god. Beograd: Izdanje Knjižare Bore J. Dimitrijevića.

Đuričić, St. M. (1922). Nek Vam je srećno, Ratnički glasnik: organ udruženja rezervnih oficira i ratnika, god. 1 br. 6.

Fajfrić, Ž. (2014). Srpska despotovina. Novi Sad: Dalamber.

Hirshfeld, C. C. L. (2001). Theory of Garden Art. Philadelphia: University of Pennsylvania Press.

Holton, M., V. Mihailovich (1997). Songs of the Serbian People: From the Collections of Vuk Karadzic. University of Pittsburgh Press.

Ignjatović, A. (2007). Jugoslovenstvo u arhitekturi: 1904–1941. Beograd: Građevinska knjiga.

Ignjatović, A. (2010). From Constructed Memory to Imagined National Tradition: The Tomb of the Unknown Yugoslav Soldier (1934–38), SEER, Vol. 88, No. 4: 624–651.

Jakšić, Đ. (1862). “Padajte braćo”, Danica br.22, god. III, 10. avgust: 349.

Jovanović S. B. (2008). Avala 506m – planinarsko tursitički vodič, PSD Avala. Beograd: Služba vodiča izleta i pohoda Planinarskog saveza Srbije.

Juče su razorene minama razvaline grada na Avali, Vreme, 19. 04. 1934, 3.

Kadijević, A., S. Marković (2003). Milan Minić: arhitekt i slikar. Prijepolje: Muzej

Katić, S. (2015). Tvrđava Avala (Gjuzeldže), Istorijski časopis, knj. LXIV: 253–271.

Kečkemet, D. (2009). Život i delo Ivana Meštrovića (1883 – 1962 – 2002). Zagreb: Školska knjiga.

Kostić, L. (1991). Pesme, knj. 3. Novi Sad: Matica srpska.

Krakov, S. (1930). Za obnovu zamka na Avali, Vreme, 14. 10: 1, 3.

Krstić, A. (2010). Žrnov, In: S. Mišić (ed.), Leksikon gradova i trgova u srednjovekovnim srpskim zemljama: prema pisanim izvorima. Beograd: Zavod za udžbenike, 109–110.

Makuljević, N. (2006). Umetnost i nacionalna ideja u XIX veku. Sistem evropske i srpske vizuelne kulture u službi nacije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Manojlović Pintar O. (2014). Arheologija sećanja. Spomenici i identiteti u Srbiji 1918–1989. Beograd: Udruženje za društvenu istoriju, Čigoja štampa.

Matekalo, A. (1938). Tajne skromnog groba Neznanog junaka, Vreme, 23. 1. 1938, 15.

Meštrović, I (1969). Uspomene ne političke ljude i događaje. Zagreb: Matica Hrvatska.

Milanović, H. (2008). Zaštićena prirodna dobra Beograda. Zapis 2008. Beograd, Valjevo: Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda, Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Modernizovanje Avale, Vreme, 22. 08. 1924, 5.

Narod svome junaku, Vreme, 2. 06. 1922, 1.

Nepoznati junak na Avali, Politika, 24. 11. 1921, 2.

Neznani junak na Avali, Politika, 17. 06. 1921, 3.

Neznani junak na Avali, Politika, 2. 06. 1922, 1–2.

Neznani junak sa Avale, Politika, 23. 11. 1921, 2.

Nj. V. Kralj juče je osvetio kamen temeljac novog spomenika Neznanom Junaku na Avali, Vreme, 29. 06. 1934, 3.

Obrenović, V. (2013). Srpska memorijalna arhitektura: 1918–1955, doktorska disertacija. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju umetnosti.

Petrović, V. (1969). Pesme. Eseji. Novi Sad, Beograd: Matica srpska, Srpska književna zadruga.

Prenos kostiju neznanog junaka iz privremene u stalnu grobnicu na Avali, Vreme, 29. 06. 1938, 5.

Prenos kostiju neznanog junaka u novi grob na Avali, Vreme, 29. 06. 1938, 1, 5

Rajčević, U. (2001). Zatoriano i zatrto: o uništenim srpskim spomenicima. Novi Sad: Prometej.

Samardžić, R. (2014). Vladimir Ćorović: The last polyhistor, Balcanica, 45: 435–442.

Spomenik neznanom junaku, Politika, 9. 11. 1921, 3.

Stari Porčin grad na Avali srušen je juče uz strašnu detonaciju, Politika, 19. 04. 1934, 10.

Stefanović Karadžić, V. (ur.). (1845). Srpske narodne pjesme. Knj. 2: u kojoj su pjesme junačke najstarije. Beč: Štamparija Jermenskoga manastira.

Stojanović, N., S. Janković et al. (2005). Ulice i trgovi Beograda, 2, N-Š. Beograd: Biblioteka grada Beograda.

Šabanović, H. (1964). Turski izvori za istoriju Beograda. Knj. 1. Sv. 1, Katastarski popisi Beograda i okoline 1476–1566. Beograd: Istorijski arhiv, Prosveta.

Šehovac, J., N. Jovović et al. (2007). Avala – predeo izuzetnih odlika. Studija zaštite. Beograd: Dokumentacija Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Tucić, H. (2008). Spomenik Neznanom junaku na Avali: Monument to the Unkonwn Hero on Avala. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Vujović, B. (2004). Beograd u prošlosti i sadašnjosti. Beograd: Draganić.

Za “Neznanog Junaka”, Politika, 3. 06. 1922, 3.

Za Neznanog Junaka, Vreme, 6. 06. 1922, 5.

Živanović, S. (1968). Spomenik Neznanom junaku na Avali 1938–1968. Beograd: Turistička štampa.

Živković, D. (2016). Snaga anonimnosti: spomenik neznanom junaku na Avali, Odbrana, god. 12, br. 257, 1. februar: 32–35.




DOI: https://doi.org/10.22190/FUVAM1702073B

Refbacks

  • There are currently no refbacks.


Print ISSN: 2466-2887
Online ISSN: 2466-2895